![]() |
[Home] [Databases] [WorldLII] [Search] [Help] [Feedback] [Report an error] [F.A.Q.] |
Pacific Judicial Development Program |
|
|
You are here: PacLII >> Pacific Judicial Development Program >> Benchbooks >> Tuvalu |
|
TULAGA
FAKA-TE-TULAFONO
Te vaega tenei e fakamaina ne ia te tulaga faka-te-tulafono tela e tau o galue koe ki ei. E:
• fakamatala ne ia vaega lasi o te Fakavae mo te Fono i Tuvalu;
• fakamaina ne ia te Fono Tulafono a Fenua;
• fakamaina ne ia vaega tulafono kesekese kola e tau o fakaaoga ne koe;
• fakaasi ne ia a vaega mau mo tulafono taua kola e tautonu ki mau kona; kae
• fakamatala foki ne ia a uiga faka-te-tulafono o nisi fakamuna.
1 Te fakanofoga o Tuvalu i lalo
o tena Fakavae
Te Fakavae 1986 mo te
Tulafono Lasi o Tulafono o Tuvalu 1987 e fakaasi i ei me i:
• te Fakavae ko te toe tulafono maluga i tulafono katoa a Tuvalu;
• so se tulafono tela ese olo tonu mo fakanofoga o te Fakavae e seai se na malosi, o te tulafono katoa loa tena io me ko tena vaega fua tena e se olo tonu;
• a tulafono katoa e tau o fakamatala kae fakagalue e pela mo te manakoga o te Fakavae i se tulaga tela e fano tonu mo te Fakavae.
Te
Fakavae e fakaasi ne ia a tulaga o te faiga Malo o Tuvalu kae fakamaina foki ne
ia a mea konei:
• soalotoga o tino;
• te fakanofoga mo te fakatulagaga o feitu tau te tulafono;
• a galuega, tiute mo malosi o te Malo, Palamene mo te Fono.
Te
Fakavae e fakaatuu iluga kae fakamalosi foki ne ia te fakanofoga i te Kesekesega
o Malosi.
Te Fakanofoga i te Kesekesega o Malosi
Te fakanofoga tenei e fai mai me tau o tolu a vaega kesekese
lasi o te malo:
1. te Foitino Faigaluega: tino galue mo tino fai
fakanofoga;
2. te Palamene (Foitino Faite Tulafono) tino faite tulafono;
3. te Fono: fakamatala ne ia te
tulafono.
A vaega takitasi o te malo e onoono ki te faiga o galuega mo tiute a nisi vaega. Te onoonoga tenei e fakatumau ne ia ke paleni a malosi kola ko oti ne tuku ki vaega e tolu o te Malo kae se talia ne ia ko te Foitino Faigaluega ke to siliga tena malosi. Onoono ki te keisi o Kamuta Latasi v Atufenua, Loia o te Malo (Keisi Napa 3/02 a te Fono Maluga) mo te keisi o Kamuta Latasi v Atufenua, Loia o te Malo (Keisi Napa 1/03 a te Fono Maluga) , tela ne fakamatala iei ne te Fono Maluga me i te Kapineta (te Foitino Faigaluega) ne seki tautali ki te Fakavae aua ne sopoia ne ia a tena malosi tela ne fakaeke kiei ne te tulafono i te faiga ne ia nisi fakasopooga mo nisi fakatonuga.
Te tutokotasi o te Fono se vaega taua o te fakanofoga o te Kesekesega o Malosi mo tena galuega taua ki te fakatumauaga o malosi kona.
Tutokotasi o te Fono
E ui loa te Palamene e faite ne ia a tulafono mo te Malo e aumai ne ia a tupe, koga galue, tino galue mo nisi galuega aka ma te Fono, a te Fono e tau loa o tutokotasi aunoa mo se pokotia i faifaiga faka-politiki io me ko nisi malosi aka kola ka mafai ei o afaina te faiga o ana tiute i te faiga o ana ikuga.
Te tutokotasi o te Fono e puipuigina nete:
• Fakavae;
• Malosi o te Tulafono;
• faiga o te fakasopoga mo te tapalega o tino galue o te Fono, e pela foki mo fakanofoga olotou fakasopoga;
• kae se mafai foki o ave ki te Fono i tagi i va o tino.
Te Malosi o te Tulafono
E tolu ona
fakanofoga:
• Te Sosaiete o tino e tau o nofo saoloto mai malosi sona fai;
• A tino katoa e pau i mua o te tulafono;
• Te Fakavae se vaega o te tulafono o te fenua.
Te
Malosi o te Tulafono e fakatoka ne ia a auala kola e onoono kae puipui iei a te
Malo mo te Palamene kola ko vaega o te malo. Te fakatelega o feitu tau te
tulafono e tau ke lei i feitu katoa, ke seai se mea e fai muni a ke galue
fakalei ana fakapotopotooga se vaega taua ke puipui iei a tino mai te sona fai o
malosi kae ke fakatumau te malosi o te Tulafono.
1.2 Maga lasi o te Malo i Tuvalu
Te Ulu o te Atufenua
Te Ulu o te Atufenua ko
te:
• Tupu Fafine Elisapeta II o Peletania;
• e suigina i Tuvalu nete Kovana-Tienolo.
Te
Kovana-Tienolo e:
• fakasopo nete, kae mafai o tapale nete, Tupu o Peletania, galue mai i te fautuaga a te Ulu o te Malo. Te Ulu o te Malo e manakogina ke fesokotaki ki te Palamene e uiga ki te fakasopoga io me ko te tapalega.
Te
Kovana-Tienolo e tau:
• se tino Tuvalu;
• e mafai o palotagina ke fai mo se Sui Malu o te Palamene;
• ko katoa io me ko oti ne katoa tena 50 tausaga o tena olaga kae e se siliga atu a tausaga o tena olaga i te 65.
Te
Kovana-Tienolo e isi sena malosi o fakatonu te Palamene ke fono, taofi te fono
mote fakaseai se Palamene.
Sose tulafono fakatautau ka liu tulafono
mafai ko oti ne saina nete Kovana-Tienolo.
Te galuega a te Malo ko te faite mo te fakagalue o fakanofoga a te malo. Te Malo e panaki mo te fakatelega mo te onoonoga ki mea fai iloto o te atufenua.
Te Malo mo te Palamene e kese kae ui ei e toko uke a tino mo olotou tulaga e pau.
Te Malo e aofia ei:
• te Ulu o te Atufenua (tela e sui nete Kovana-Tienolo; mo te
• te Kapineta a Minisita.
Te Kapineta;
• e takitaki nete Ulu o te Malotela e filigina ne sui ki te Palamene mai ia latou;
• e nofo mo olotou tiute kae tali atu ki te Palamene e tusa iei ko te fakateletelega o te Malo;
• e kau iei se aofaki o Minisita, e fakapatonugina nete Ulu o te Atufenua mai i te fautuaga a te Ulu o te Malo.
Te Ulu o te Atufenua (galue mai i te fautuaga a te Ulu o te Malo) ka tofi ne ia me koi a Matagaluega a te Malo ke onoono ki ei a Minisita taki tokotasi. E aofia ikona ko te Minisita tela e onoono ki te Matagaluega o mea tau Fono Tulafono.
Te Palamene (Foitino Faite Tulafono)
Te Palamene se foitino e tasi. A ia:
• e se tau o mutana ifo ana sui i te 15 ana sui kola ne palotagina i te palota;
• e fa tausaga te leva o tena olaga;
• e tau o fono se mutana ifo i te fakatasi iloto i te 12 masina.
Te tiute o te Palamene ko te faite o tulafono mo fakateletele a Tuvalu. A tulafono e mafai:
• o fakaaoga i tua atu o Tuvalu;
• tena fakaaogaga o tena malosi e foki ki tua;
• e fakamaina kae fakatulaga likiliki ne ia a mea kola i loto i te Fakavae.
Kona tulafono kola e fakaaoga ne Fono manafai e fakalogologo a ia ki tiati, tagi a tino mo fakakinauga kola e avaka ki olotou mua.
Te Fakavae e puipui ne ia a sui ki te Palamene. E seai se tagi i va o tino io mese tagi i te ofa agasala e mafai o avaka kiluga ki se sui o te Palamene ona:
• ko ana pati ne fai i te taimi io me aofia iloto i te lipoti a te Palamene io me ko te taimi faka komiti o te Palamene;
• io me ko nisi mea io me ko mea kola e avaka nete sui ki te Palamene io mese taimi o te komiti.
Te Fono ko te tolu o vaega lasi o te malo o Tuvalu. A ia :
• se foitino tela e tutokotasi ako tena tiute ko te fakamatalaga mo te fakagaluega o tulafono kola e faite nete Palamene.
• e atiake kae fakamatala ne ia a keisi kola ko oti ne ave ki te Fono;
• e fakatoka ne ia a fakakinauga i fakamatalaga mo te tulafono i va o tino taki tokotasi, e pena foki i va o tino taki tokotasi mo te Malo.
Te Fono e aofia i ei ko:
• Famasino o te Fono Tulafono a Fenua;
• Famasino o te Fono Manafa a Fenua;
• Sui o te Fono Toe Tagi o Manafa
• Famasino o te Fono Famasino Tumau;
• Famasino Fakamatuatua o te Fono Famasino;
• Famasino Maluga o te Fono Maluga;
• Famasino o te Fono o te Toe Tagi; mo te
• Kaunisila o Famasino a te Tupu (e galue fua mai i te fautuaga a Komiti o te Tulafono a te Kaunisela a te Tupu).
2 Vaega o Fono i Tuvalu
2.1 Te
Fakatulagaga o Fono i Tuvalu
Ata 1 Te Fakatulagaga o Fono i
Tuvalu
Sovereign in Council
Kaunisila o Famasino a te Tupu
Court of Appeal
Fono Toe Tagi
High Court
Fono Maluga
Senior Magistrate Court
Fono Famasino Fakamatuatua
Lands Appeal Panel
Fono Toe Tagi o Manafa
Resident Magistrate Court
Fono Famasino Tumau
Lands Court
Fono Manafa a Fenua
Island Courts
Fono Tulafono a Fenua
2.2 Fakailoga o Fono o Tuvalu
Te
Faiga Fonotaga i Tuvalu e
lua ana
vaega (onoono ki te Ata 1)
Te vaega e tasi e fakapitoa mo mea a
tatou, e aofia i ei ko:
• tagi i mea tau laumanafa;
• togi mate;
• te fakasologa o tou kope
• pukega o tino
• saolotoga o tino faika i tai.
A Fono i
vaega konei ko te:
• Fono Manafa i Fenua; mo te
• Fono Toe Tagi o Manafa.
Te sua
vaega e fai ne a tagi i va o tino mo tagi i te ofa tulafonomo nisi mea kola e tu
ki te Fakavae. A Fono i vaega konei ko te:
• Fono Tulafono a Fenua;
• Fono Famasino Tumau;
• Fono Famasino Fakamatuatua;
• Fono Maluga;
• Fono o te Toe Tagi; mo te
• Kaunisela a te Tupu.
Te Faiga
Fonotaga i Tuvalu e fakasolo i tulaga o te maluga o te Fono (onoono ki te Ata
1)
• Te fakasologa o Fono i olotou tulaga maluga e taua ki te fakamuna pela Ko te Maluga ko te Amanaia mai lalo, ko tena uiga a ikuga a Fono maluga i te fakasologa i te maluga o Fono e tau o tautali ki ei a Fono kola mai lalo. Onoono 4.4 mai lalo.
• Te fakasologa i tulaga o te maluga o Fono e taua foki me i te faiga o toe tagi tela e talia ke toe onoono a Fono tai maluga ki ikuga a Fono mai lalo. Te faiga tenei e fesoasoani ko te mea ke se kesekese a ikuga a Fono kae fakatoka foki ne ia ko te mea ke toe fai te toe onoonoga ko te mea ke olo tasi katoa amea e fai.
2.3 Mea
kola e mafai nete Fono o fai
“Mea kola e mafai nete Fono o
fai” ko mea kola e isi se malosi mo te taliaga ke fakalogologo io me fai
te ikuga ki te mea fakapitoa tena.
A Fono kesekese iloto i Tuvalu e isi
katoa ne mea kola e mafai ne latou o fai. A Fono e mafai fua o fai ne ia a mea
kola e isi sena malosi o fai, kola e fakaasi atu mai lalo i te tulafono. E
penei mo te ata tenei, a Fono kola foliki, e pela mo Fono Tulafono a Fenua mo te
Fono Famasino tumau, e talia mai lalo o te tulafono ke fai ne latou a nai keisi.
Tela la, kafai e isi se fono e fakamasino ne ia se keisi io me fai ne ia se ikuga kae seai se na taliaga io me se malosi o fai, ko tena uiga a te fono ko galue i tua o mea kola e mafai ne ia o fai. Te mea ka tupu, a ikuga io me ko fakatonuga kola ko oti ne fai e seai ne olotou malosi, tena la ko fakaseaoga.
E taua ko fono ke mautinoa tonu ia latou me isi se na taliaga i lalo i te tulafono o fakamasino te keisi io me se tagi ko i ona mua kae koi tuai o kamata a ia o fai tena fakamasinoga.
Te
ata fakatautau o te Fono tela e fai sena mea kae e se to i mea kola e mafai neia
o fai manafai te Fono Famasino a te Fenua e fakalogologo ki te keisi tatino. Te
Fono tela e mafai ne ia o fai a te vaega keisi tenei i Tuvalu ko te Fono Maluga
kae se ko te Fono Tulafono a te Fenua.
A mea kola e mafai nete Fono o fai io me isi ne olotou taliaga o fai e maua mai te Fakavae mo nisi tulafono konei:
Kaunisela o Famasino a te Tupu - Fakavae
Fono Famasino Fakamatuatua - Tulafono Lasi o Fono Famasino (Napa 2)
Fono Famasino Tumau - Tulafono Lasi o Fono Famasino (Napa 2)
Fono Tulafono a Fenua - Tulafono Lasi o Fono Tulafono a Fenua. (Napa 3)
Fono Manafa a Fenua - Tulafono
Lasi o Manafa (Napa 22)
Fono Toe Tagi o Manafa - Tulafono Lasi o Manafa
(Napa 22)
Te Kovana, mai i fautuaga a te Famasino Maluga e mafai ne
ia o fai ne fakamafuliga kola e mananakogina ki mea e mafai ne fono konei o fai
–
• te Fono Famasino Fakamatuatua;
• Fono Famasino Tumau; mo
• Fono Tulafono a Fenua.
2.4 Fakamatalaga
toetoe o Fono
Fono Tulafono a Fenua.
E valu a Fono Tulafono a Fenua, kola e fakatonutonu mai lalo o te Tulafono Lasi a Fono Tulafono a Fenua, (Napa 3).
A Fono Tulafono a Fenua:
• ko toe Fono tafa loa ki lalo;
• ko Fono kola olotou mea e mafai e fai ko mea loa kola e fai iluga i te fenua tena e tu ie te Fono;
• ko Fono kola e fai iei a te lasiga loa o keisi i Tuvalu.
A Fono
Tulafono a Fenua e taki tokotolu a Famasino e fono tela e aofia iei te
Pelesitene, Tokolua Pelesitene mo se sui tokotasi mai sui kola e fakasolosolo.
A fakamasinoga o keisi ofa agasala mo tagi i va tino e tau o fai nete
tokotolu kona i te Fono. A ikuga a te Fono ko te ikuga ne loto ki ei a te
tokoukega.
Onoono 3.5 mai lalo e fakaasi i ei a fakamatalaga maea o mea
kola e mafai ne Fono Tulafono a Fenua o
fai.
Fono Manafa/Fono
Manafa Toe Tagi
Te sua vaega ko te Fono Manafa tela ko oti ne
fakatu mai lalo o te Tulafono Lasi o Manafa ke filifili ne ia:
• fakakinauga i mea tau manafa tatou;
• togi mate a tatou;
• te fakasologa a tatou;
• pukega a tatou; mo
• saolotoga o faika a tatou.
A fenua
takitasi e tofu mo Fono Manafa, kae taki tokoono a sui i ei.
A toe tagi
mai ikuga a Fono Manafa e tau o ave ki te Fono Manafa Toe Tagi, tela e tokotolu
ona sui. Manafai e toe tagi e fai nete Fono Famasino
Fakamatuatua.
Fono
Famasino
Te Fono Famasino Fakamatuatua mo te Fono Famasino Tumau e
fakatu mai lalo o te Tulafono a Fono Famasino
(Napa 2).
A Fono Famasino e
mafai o fakalogologo kae filifili ne ia:
• a tagi katoa i va o tino sei vagana i ei ko tagi kola e to mai lalo o mea kola e mafai nete Fono Manafa o fai;
• fonotaga ki te talaga o avaga kola seki fai i se Fono Tulafono a Fenua;
• te agasala ofa tulafono tela tena fakasalaga maluga e se siliga atu mana pei ki te falepuipui i te tausaga e tasi, sala tupe e $200.00, io me fakasala talua.
Te Fono
Famasino e mafai ne ia o iloilo sose ikuga, fakasalaga io mese fakatonuga a se
Fono Tulafono a Fenua kola e iloto i te koga galue e tu i ei te Fono
Famasino.
Te Fono Famasino Fakamatuatua e mafai ne ia o fakalogologo kae filifili ne ia:
• agasala ofa tulafono tela tena fakasalaga maluga e se siliga atu i te 14 tausaga i te falepuipui io me sala tupe e $1,000.00, io me fakasala talua;
• toe tagi mai ikuga i tagi i va o tino io me ko ikuga o agasala ofa tulafono a Fono Famasino.
Te
Famasino Maluga e isi sena malosi ilalo i te Tulafono a Fono Famasino
(Napa 2) o soloki kiluga a mea kola e
mafai nete Fono Famasino Fakamatuatua mo te Fono Famasino o fai ko te mea ke
mafai ne laua o fai a fakamasinoga o agasala foliki kola e siliga atu i mea kola
e mafai ne laotu o fai.
Te Fono Maluga
Te Fono Maluga e fakatu mai
lalo o te Vaega VII o te Fakavae kae e nofo iei a te Famasino Maluga.
Te
Ulu o te Atufenua e isi sena malosi, mai i te fautuaga a te Kapineta, o fakasopo
a nisi Famasino faopoopo.
A mea konei e to iloto i mea kola e mafai nete
Fono Maluga o fai:
• mea kola e autu ki saolotoga o tino kola i lalo i te Vaega VII o te Fakavae;
• mea kola e autu ki te aofaki o sui ki te Palamene;
• mea kola e autu ki te fakamatalaga io me ko te fakagaluega o te Fakavae;
• o fakalogologo ki toe tagi mai i Fono mai lalo.
Te Fono Toe Tagi
Te Fono Toe Tagi e fakatu mai
lalo o sekiseni 134 mo te 135 o te Fakavae, kae e tau o fakateletele mai lalo o
se tulafono tela e faite nete Palamene. Te tulafono tenei e seki faite aka loa.
Kafai ko oti ne faite a te tulafono tena, te Fono Toe Tagi ka fai ne ia a toe
tagi kola mai i te Fono Maluga.
Kaunisela Famasino a te Tupu
Toe tagi mai ikuga a te Fono
Toe Tagi e mafai o avaka ki te Kaunisela Famasino a te Tupu, vagana fua:
• i keisi fua kola e aofia i ei te fakamatalaga io me ko te fakagaluega o te Fakavae;
• toe tagi kola e tau tonu ki te fakagaluega o te Tulafono ki Saolotoga; mo te
• te toe ikuga io me ko te ikuga kae koi tuai o fai te fakamasinoga o te keisi a te Fono Toe Tagi tela, i manatu o te Fono Toe Tagi, e taua ki tino.
Te
Kaunisela Famasino a te Tupu ko te Tupu Fafine o Egelani, tela e galue mai ite
fautuaga a te Komiti o te Fono a te Kaunisela a te Tupu.
Te Kaunisela
Famasino a te Tupu e masani sale o fakaigoa ko te ”Privy Council”.
3. Fono
Tulafono a Fenua i Tuvalu
Te Fono Tulafono a Fenua;
• ko te Fono tela e lasi te faiga o keisi i Tuvalu;
• e fakatu mai lalo o te Tulafono Lasi o Fono Tulafono a Fenua (Napa 3)
3.1 Tulafono kola e fakagalue i ei.
Auala i te Faiga
• Tulafono Lasi o Fono Tulafono a Fenua (Napa 3)
• Tulafono foliki i te Tulafono o Fono Tulafono a Fenua (Napa 3)
• Tulafono Lasi Fakatonutonu i te Faiga Auala i Agasala Ofa Tulafono (Napa 7)
• Tulafono Lasi o te Fakaleiakeega o tino Ofa Tulafono 1991
• Tulafono Lasi o te Fakamalosiiga o Ikuga Fono (Togitogi mai Peofuga) (Napa 94)
Agasala ofa Tulafono
• Tulafono Fakasala Ofa Tulafono (Napa 8)
• Tulafono Lasi mo te Nofo Lei (Napa 9)
• Tulafono Lasi o Kuli (Napa 46)
• Tulafono Lasi mo Mea Fakateletele (Napa 71)
• Tulafono Lasi mo te Olaga Lei (Napa 35)
• Tulafono Lasi mo Meainu Malosi (Napa 69)
• Tulafono Lasi o Falekaupule 1997.
Kaiga
• Tulafono Lasi o Tupe mo Tausi Kaaiga (Napa 4)
• Tulafono Lasi i te Faiga o Avaga (Napa 29)
• Tulafono Lasi ki te Tausiga o Tamaliki (Napa 20)
• Tulafono Lasi ki te Talaga mo nisi mea tau avaga (Napa 21)
Tagi
i te va o tino
• Tulafono Lasi mo Tino ne pakia i galuega (Napa 83)
• Tulafono Lasi o te togi mo te fakatau atu o kope 1991
• Tulafono Lasi o Galuega (Napa 84)
3.2 Te Aofaki o Tino i te Fono Tulafono a Fenua
Te Fono Famasino a te Fenua e se
tau o siliga atu i te tokolima o ana sui: tokotasi se Pelesitene, tokotasi se
Tokolua Pelesitene kae ko te sua tokotolu ne sui fakasolosolo.
A taimi o
Fono takitasi e tau o tokotolu a sui, ko te Pelesitene mo te Tokolua Pelesitene
fakatasi ei mo te sui e tokotasi mai i sui kola e fakasolosolo: sekiseni 9 o
Tulafono Lasi a Fono Tulafono a Fenua (Napa
3)
E isi se Kilaaki a te Fono tela e galue i Fono Tulafono a Fenua
katoa loa, kae tau o fano ki te Fono i taimi katoa. Te tiute o te Kilaaki a te
Fono ko te faiga o mea a te Fono, ako ana galuega ko te:
• fakamau ki lalo a mau kola e fai i te Fono mo ikuga, fakasalaga mo fakatonuga a te Fono;
• fakafonu katoa a pepa a te fono ko te mea ke saina nete Pelesitene;
• ave a pepa i te faiga o tagi i va o tino;
• puke a togi o tagi mo nisi mea, sala tupe mo fakasalaga;
• fai a nisi galuega kola a manakogina: sekiseni 12 o te Tulafono Lasi a Fono Tulafono a Fenua(Napa 30)
3.3 Fakasopoga
ki te Galuega
Te Kovana Tienolo e fakasopo ne ia a “tino
malosi kae tonu ki te Tofiga” ke fai mo sui i Fono Tulafono a
Fenua:
• e pela mo fakanofoga a te fautuaga a te Komiti Filifili Tino Galue a te Malo; mo te
• taliaga a te Famasino Maluga io me ko tena sui tagata io me se fafine: sekiseni 9(2) o te Tulafono a Fono Tulafono a Fenua (Napa 3)
A tino konei e fakasolo atu mai lalo
e mafai o se fili ki te Tofiga Famasino a te Fenua:
• sui o te Kaupule;
• sui o te Fono Manafa a te Fenua; io me
• sui ki te Fono Manafa Toe Tagi.
3.4 Tapalega
o te Famasino
Te Kovana Tienolo e mafai ne ia o tapale se Famasino
o te Fono Tulafono a Fenua mai i te Ofisa:
• mai i te fautuaga a te Komiti Filifili Tino Galue a te Malo; mo te
• mai te taliaga mai i te Famasino Maluga io me ko tena sui tela se tagata io mese fafine: sekiseni 9(2A) o te Tulafono Lasi a Fono Tulafono a Fenua (Napa 3)
3.5 Mea Kola e Mafai nete Fono o fai
Mea kola e mafai nete Fono Tulafono
a Fenua o fai e fakatoka atu i lalo o te sekiseni 5 mo Pepa Fakapiki 1 mo te 2 o
te Tulafono Lasi a Fono Tulafono a Fenua
(Napa 3).
Te Gataga o Mea Kola e Mafai nete Fono Tulafono a Fenua o fai
A fenua katoa o Tuvalu e tofu mo olotou Fono Tulafono a Fenua, e se aofia i ei a Niulakita (tela e fakateletele mai i Niutao). Te Fono Tulafono a Fenua e mafai ne ia o fakamasino sose keisi tela ne tupu iluga i te fenua tena, io me ko nisi tulaga e tokotasi te tino e aofia i te keisi tena e nofo tumau i te fenua tena.
Agasala Ofa Tulafono
Onoono ki sekiseni 5 mo te 6 mo te Pepa Fakapiki 2 o te Fono
Tulafono a Fenua (Napa 3)
A
Fono Tulafono a Fenua e mafai fua ne latou o fakalogologo kae fakaiku agasala
kola mama kola e mafai o fakasala ki te pei ki te Falepuipui kise leva tela e se
siliga atu tene fakasalaga ki te:
• 6 masina i te falepuipui; io
• sala tupe e $100.00; io
• fakasala talua: sekiseni 6 o te Tulafono Lasi o Fono Tulafono a Fenua (Napa 3)
Faopoopo atu ki ei, a Fono Tulafono
a Fenua e mafai ne latou o fakalogologo kae fai a fakamasinoga o agasala
fakapitoa kola e fakasolo atu i te Pepa Fakapiki Napa 2, vagana i ei te
fakasalaga tela e tuku e se siliga atu i te fakasalaga tela e talia ke tuku nete
Fono Famasino a te Fenua.
• 6 masina i te falepuipui; io me
• sala tupe e $100.00; io me
• fakasala talua: sekiseni 6 o te Tulafono Lasi Fono Tulafono a Fenua (Napa 3)
Onoono ki te sekiseni 5 mo te Pepa Fakapiki napa 1 o te Tulafono Fono Famasino (Napa 3).
Te Fono Famasino a te Fenua e mafai o fakamasino ne latou a fakatagi kola:
• feagaiga (ne fai i va o tino e tokolua io me tokouke atu) e aofia i ei ko kaitalafu; mo te
• fakamaseiga (seega i va o tino ki tino mo kope).
Te togi o te kope, kaitalafu io me ko fakamaseiga kola e fakatagi ke togi e tau o mai lalo i te $60.00. Te tigo tagi e mafai ne ia o mumea ifo tena tagi ko te mea ke to iloto i mea kola e mafai nete Fono Tulafono a Fenua o fai.
A tagi e mafai o avaka nete:
• tino taki tokotasi;
• pisinisi ; io me
• Kaupule.
Fonotaga i mea
tau te Kaiga
Onoono ki te sekiseni 5 mo te Pepa Fakapiki 1 (Napa 3).
A Fono Tulafono a Fenua e mafai o fai ne ia:
• te fakatagi ke tala te avaga i lalo o te Tulafono Lasi i te Talaga o Avaga 1984 (Napa 21);
• te fakatagi ke puke te tamaliki i lalo o te Tulafono Lasi i te Pukega o Tamaliki (Napa 20);
• te fakatagi ke maua tupe mo tausi i lalo o te Tulafono Lasi o te Tausiga (Napa 4);
• te fakatagi ki te laisene avaga i lalo o te sekiseni 11 o te Tulafono Lasi i te Faiga o Avaga (Napa 29).
A fakatagi konei e mafai o avake nese tino ia ia loa, e tokotasi mai ia laua e tau o nofo i te fenua tena.
Mea kola e se to iloto i mea kola e mafai nete Fono o fai
Sose Fono Tulafono a Fenua e se mafai ne ia o fai sose keisi tela e tau o fai ne te Fono Manafa: Pepa Fakapiki napa 1, palakalafa 2 o te Tulafono Fono a Fenua (Napa 3). E aofia i mea konei ko fakatagi e uiga:
• tupe io me ko tupe kola e togi ona ko te fakaaogaga o te manafa; mo te
• te fakatinoga o te tamana o te tamaliki.
3.6 Auala i te Faiga
Auala
ne fakatoka me fai pefea:
• te tino sala ma aumai ki te Fono;
• te tino toko tasi e avaka pefea tena tagi ki te sua tino; mo te
• te faiga o te keisi.
Mo oFono Tulafono a Fenua, a
auala i te faiga e maua i te Tulafono Lasi Fono Tulafono a Fenua
(Napa 3), mo te Tulafono Foliki Fono
Famasino (Napa 3).
Manafai e
seai se fakasiga iloto i te Tulafono lasi io me ko te Tulafono foliki ki se mea,
onoono ki te Tulafono Lasi Fakatonutonu i te Faiga o Agasala Ofa Tulafono
(Napa 7), tela e fakatonutonu ne ia te
faiga mo auala i te Fono Famasino Fakamatuatua mo te Fono Maluga.
3.7 Te Gana a te Fono Tulafono a Fenua
Te gana e fakaaoga i te Fono Tulafono a Fenua ko te gana Tuvalu. Te faiga o pepa o te Fono e fai i te gana Tuvalu io me ko gana palagi. Te faiga tenei ko te mea ke mafai o oko atu sose tino ki te Fono.
Kafai se tino molimau io me se tino tagi e faipati i se gana fakatea, a te Fono e tau o sala ne ia se tino ke fai mo fakamatalaupu: sekiseni 15(2) Tulafono Lasi a Fono Tulafono a Fenua (Napa 3)
4.1 A
Koga e maua i ei a Tulafono i Tuvalu:
A tulafono a Tuvalu e maua i te:
• Fakavae o Tuvalu;
• Tulafono Lasi;
• Keisi kola ko oti ne fakamasino ne Fono (ikuga a Fono);
• tulafono kola ne aumai i Egelani ke fakagalue i Tuvalu nei; mo te
• tulafono i tou tuu mo faifaiga faka-Tuvalu.
4.2 Te
Fakavae
Te Fakavae ne kamata o
fakagalue mai i te po 1 Oketopa 1986, a ko ia foki ko toe tulafono maluga i
tulafono katoa i Tuvalu.
So se
tulafono tela e se olo tonu mo te Fakavae e seai sena malosi.
A nisi tulafono e tau o
fakamatala kae fakagalue i se tulaga mai lalo o te Fakavae kaetaugatonu mo te
Fakavae.
E ui ei te tulaga
tena, a Famasino o Fono Maluga ko latou e fakamatala io me e filifili ne latou
me nea a uiga o fakamunaga o nisi o fakanofooga i loto i te Fakavae, tela la, a
te Fakavae e pokotia i ikuga a te Fono Maluga.
Te Fakavae e mafai fua o
fuli e auala i se Tulafono Lasi tela ko oti ne faite kae:
• taliagina nete 2/3 o te aofaki o sui ki te Palamene;
• a ko oti foki ne ave ki Kaupule katoa ke mafaufau ki ei kae ke fai mai foki ne olotou faitioga koi tuai o fai tena faitauga fakaoti.
4.3 Tulafono Lasi kola ne Faite nete Palamene
A Tulafono Lasi ko tulafono kola ko oti ne faite nete Palamene.
E lua vaega tulafono:
• Tulafono Lasi, tela ko Tulafono Lasi o te Palamene; mo
• Tulafono foliki, kola ne faite ne se foitino i tafa o te Palamene mai luga i te malosi ne tuku ne te Palamene ki te foitino tena. E mafai o fakaigoa a mea kona ne tulafono foliki, fakatonuga, fakapulaga io me ko pailo.
Kafai te Tulafono Lasi e se olotonu mo te Fakavae, a te Tulafono Lasi tena ka seai sena malosi.
Tulafono Lasi e fakamatala ne Famasino Maluga mo Famasino o Fono Tulafono, kae mafai o pokotia i te fakagaluega o ikuga Fono..
A Tulafono Lasi i Tuvalu e faite mafai a tetokoukega o sui ki te Palamene e lago ne latou a te tulafono fakatautau tena. A te tulafono fakatautau ka taku pela me se tulafono manafai ko oti ne talia i ana faitauga e tolu i te Fonotaga kae ko oti foki ne saina nete Ulu o te Atufenua, mai i te fautuaga a te Ulu o te Malo.
A Tulafono e mafai o maua iloto i Tusi Tulafono a Tuvalu kola ne iloilo i te 1990, kae ko tulafono mai i te 1991 i tulafono loa takitasi.
A tulafono foliki kola ne faite mai lalo o se Tulafono lasi ka maua i Tusi Tulafono a Tuvalu kola ne iloilo i te 1990 i te fakaotiga o te Tulafono lasi tena.
Sose Tulafono lasi io mese tulafono foliki tela ne faite mai tua o te 1990, e maua i te Ofisa o te Palamene kae fakapa foki i loto i te Kaseeti o Tuvalu. A kopi o te Kaseeti o Tuvalu e tau o tufa sale ki Kaupule i fenua takitasi i tausaga katoa. A te kopi e tasi e tau o tuku i te Fono Famasino a te Fenua nete Failautusi a te Fono.
Ke Malamalama kae iloa o fakamatala a te tulafono
Te Fono Tulafono a Fenua e fakamatala kae fakagalue ne ia a te tulafono, e pela mo te Tulafono Lasi Fakasala Ofa Agasala (Napa 8). A Tulafono katoa e tusi i te gana Peletania (kae se i te gana Tuvalu) tela se tulaga faigata.
Io koe te tiute o fakamatala kae fakagalue te tulafono. I te masani, a tulafono katoa e tofu mo sekiseni i te kamataga tela e fakamaina iei a uiga o nai pati mo fakamunaga. Kafai se pati io mese fakamunaga e se fakamaina, e mafai o fakaaoga tena uiga masani mo tena fakaogaaga.
Kafai fakamatala ne koe a te uiga o te pati io me ko te muna, onoono ki koga konei:
• fakamainaga kola iloto i te Tulafono Lasi tena (mafai e iisi);
• e isi se fakamainaga tai olotonu mo ia i te Tulafono Lasi o Fakamatalaaga a Pati mo Fakamunaga;
• tikisonale;
• tena fakaogaaga iloto i te Tulafono Lasi tena mo te sekiseni (i te tulaga i tena fakaaogaga);
• sea te pogai ne faite i ei ne te Palamene a te Tulafono tena.
Kafai
se Tulafono Lasi e fai penei me i te Fono ‘e mafai’ ne ia o fai se
mea, ko tena uiga a te malosi me mafai o fakaaoga io me ikai, e tuku ki tau
fakatau.
Kafai te Tulafono
Lasi e fai penei ‘ e tau ke fai’ ne koe se mea, ko tena uiga e tau o
fai a te mea tena. E seai sau filifiliga me fai io mese
fai.
4.4 Tulafono mai Ikuga a Fono
Maluga
A Tulafono mai ikuga a Fono
Maluga se tulafono tela ne faite kae atiake ne Fono tai Maluga atu. E fakaigoa
foki ko tulafono mai ikuga o
keisi.
A Fono Maluga atu e
faite kae atiake a tulafono i feitu konei –
• manafai e seai se tulafono lasi i te taimi tena ke fai ki ei te fakamasinoga i te keisi tena; io me
• te fakamatalaga ne ia te tulafono tena.
A
Famasino e masani sale o fakatumau io me se talia ne ia nai fakanofoga iloto i
te tulafono i te taimi e fai ei ne ia te
fakamasinoga.
Te atiakega o
tulafono mai ikuga a Fono Maluga e se ko tena uiga me i te Famasino o Fono
Maluga e mafai ne ia o fai fua sose ikuga tela e loto a ia ki ei. A latou e tau
o tautali ki te Fakasologa o Tulaga o Ikuga o Fono kae tusi foki a pogai ki
olotou ikuga.
Te Fakasologa o Tulaga o Ikuga o Fono
A Famasino o Fono Maluga mo Famasino o Fono Famasino e tau o tautali ikuga a Fono kola tai maluga, vagana i ei a fakamatalaga taua i te keisi tena e kese. Ko tena uiga a keisi kola e pau olotou fakamatalaga e tau o pau, ko te mea ke tonu te faiga o te tulafono.
Te vaega faifaiga tenei ko ia tela e fakavae kae faite mai iei a Tulafono mai ikuga a Fono Maluga.
Te Fono Tulafono a Fenua e tau o tautali ikuga a te Fono Famasino Tumau, Fono Famasino Fakamatuatua, Fono Maluga, mo te Fono Maluga Toe Tagi.
Te Famasino Maluga mo te Famasino o te Fono Famasino Fakamatuatua ka, i taimi takitasi, fakatoka ne Fakatonuga i te Faiga o te Galuega tela ka fakamaina i ei te fakagaluega o te tulafono i vaega keisi takitasi. A vaega fakatonuga pena ka tautali i ei a Fono Tulafono a Fenua.
Ona ko te mutana o keisi i Tuvalu, e faigata ki Fono Tulafono a Fenua o iloa me nea a ikuga ko oti ne fai kola e tau o tautali ki ei latou. Kafai e isi se tai faletonu e mafai o maua se fesoasoani mai te Fono Famasino Tumau mo te Fono Famasino Fakamatuatua.
Onoono ki keisi kola i te Pepa Fakapiki Napa 4.
Kafai e seai se ikuga e maua i loto i Tuvalu, ko mafai onoono kae fakaaoga a ikuga o keisi kola ne fai i Egelani. E mafai ne koe o fai te faiga tena manafai e pau io me tai olo tasi a tulafono kona i te keisi i Egelani tela ne onoono ki te keisi tena mo te Tulafono Lasi tena o onoono ko kiei. Te mea nei e masani o fakaoga i agasala kola i lalo i te Tulafono Lasi Fakasala Ofa Agasala (Napa 8).
4.5 Tulafono kola e Talia ke Fakagalue
A tulafono kola e talia ke fakagalue e fakamaina iloto i te Tulafono Lasi o Tulafono a Tuvalu 1987 tela ko “tulafono kola ne aumai i taimi o te faiga malo i taimi o te kolone kae e isi ne olotou malosi pela me ne tulafono a Tuvalu.” A te Loia a te Malo e mafai ne ia o fai ne fakamafuliga ki tulafono kona e aumai o fakagalue iloto i Tuvalu manafai ko tau io me manakogina fakavave ko te mea ke fakataunu i ei a te manakoga o te Fakavae, Tulafono Lasi io me ko tulafono faka-Tuvalu.
4.6 Faigamea faka-Tuvalu
Onoono ki te sekiseni 5 o te Pepa Fakapiki napa 1 o te Tulafono Lasi o Tulafono a Tuvalu 1987.
A tu ko tu mo faigamea a tino tonu o Tuvalu.
A fakanofoga iloto i te Fakavae, kola e fakasolo atu iloto i te Fakatomuaga, e fakaasi fakapatino i ei ke onoono ki iloga mo tu mo faifaiga a Tuvalu, mo te manakoga ke fakataua kae fakamalu a mea kona.
A tu ne vaega o Tulafono a Tuvalu, sei vagana e se olo tasi mo te Tulafono Lasi io me ko Tulafono foliki: sekiseni 5 o te Tulafono Lasi o Tulafono a Tuvalu 1987. Ko tena uiga kafai e isi se mea e fakaasi aka iloto i te Tulafono Lasi kae se olo tasi mo tu, ko tena uiga a te fakanofoga i te Tulafono Lasi e maluga atu.
A tu e tau o amanaia i sose keisi i mua o te Fono. E tau o amanaia i agasala ofa tulafono, tagi i va o tino mo tagi i feitu tau te kaiga, kae e tau o onoono ki ei te Fono Tulafono a Fenua i fakamatalaga o keisi takitasi. Pefea loa te feitu tena, kafai e fakagaluea faiga o mea faka-Tuvalu tela ka mafua mai iei te se fai te mea tonu i te keisi io me se fano tonu mo manatu o tino, sa fakagaluegina te feitu tena.
A fakanofoga e kesekese i te fakagaluega o faigamea faka-Tuvalu i Tulafono Fakasasla Ofa Tulafono, tagi i va o tino mo keisi i feitu tau te kaiga. Onoono ki te Pepa Fakapiki napa 1 i te Tulafono o Tulafono a Tuvalu 1987, e fakaasi manino i ei a tulaga e mafai o fakaaoga i ei a faiga mea faka-Tuvalu i keisi takitatasi.
E fai pefea te filifiliga o Faigamea faka-Tuvalu
Te Pepa Fakapiki napa 1 o te Tulafono Lasi o Tulafono a Tuvalu 1987 e fakasolo i ei me fai pefea te filifiliga kae amanaia foki pefea a faigamea faka-Tuvalu. Te Fono e fai ne ia tena filiga ki te tulaga o te faigamea faka-Tuvalu tela e tautonu ki te mea tena, kae e fakagalue pefea ki vaega keisi pena.
Ata mafaufau ki mau a feitu e tu ki te tagi. E mafai foki ne koe o fai ne sukesukega ki fesili kola e avaka, ke fakamalolo te Fono ke fai ne nisi sukesukega ki ei, manafai e manakogina. Sose sukesukega e fai ne koe se vaega o te fonotaga tena ne fai ki te keisi tena. E se manakogina malosi ke tautali koe i fakanofoga taua o te faiga o auala i mea tau tulafono, fakaaoga a fakanofoga i te faiga o mau kae mafai foki ne koe o aumai a nisi mau io me ko fakatauga a tino poto manafai e manako koe ki ei.
Kafai ko oti ne sautala ki te faiga o mea faka-Tuvalu ko tena uiga a te faiga tena se vaega o te ikuga tena.
5 KO MAU A TINO E FAI I TE FONO
5.1 Sea te uiga
o te pati mau?
Te mau ko fakamatalaga kola e fai i mua o te Fono o fakapatonu io me o se fakapatonu a tala kola e tautonu mo te mea tena ne tupu.
E isi ne fakanofoga kola ko oti ne faite ke fesoasoani ki te Fono ki te onoonoga me ko vaega mau pefea kola tau o talia io me se tau o talia.
5.2 Vaega Mau
Te mau tela e faipati nete tino molimau i te Fono.
Ko mau kola e avaka ne feitu e tu ki te keisi mo tino molimau e fai ki mua o te fono. A te mau faipati nete tino molimau i te Fono e tau o tauto.
Ko mau e tusi i Pepa io me tusi lima.
Mea konei ko mau kola i tusitusiga iluga i pepa io me ko laleo/kaseti fakatagitagi, e pela mo:
• lisiiti mo pepa kola e fakamau i ei a togi o mea kola ko oti ne ave io mene fai kae seki togi;
• ata ne pei;
• feagaiga;
• leo ne puke i te mea puke leo;
• mape;
• laisene;
• ata lomi.
Te kopi muamua e tau o ave ki te Fono, manafai e mafai.
Mau
kola e mafai o puke ki ou lima
Mea nei ko vaega mau kola e mafai ne tatou o puke ki tou lima, e pela mo:
• se naifi;
• se potu laugatu;
• pasika masei;
• meainu malosi.
Ko Mea kola e aumai mo fakamaoni a mau i te Fono.
Kafai e aumai a pepa kola ne tusitusi io me ko mea kola e fakapatonu ki ei a mau e ave ki te Fono, ko fakaigoa a mea kona ko mea kola e aumai mo fakamaoni a mau i te Fono.
E tau mo koe o iloa tonu me:
• te tino molimau ne lavea ne ia te mea tela ne fakaaoga kae mafai foki neia o mate te mea tena i te Fono;
• te feitu tela e avaka ne ia te mea tena ka fai ki te Fono me i te mea tena ka fai pela mese mea mo fakamaoni kiei a mau i te Fono; mo te
• te mea tela e ave ki te Fono mo fakamaoni a mau ka fakamailoga ke lavea lei. I te masani a mea kola e avaka nete feitu fakaoko tagi e fakamailoga ki napa 1, 2, 3 fano loa pena kae ko te feitu tela e tu ki ei te tagi e fakamailoga ki mataimanu A, B, C, fano loa pena.
I te taimi e ave ei te mea mo fakamaoni te mau i te Fono, io te Fono tiute o tausi a te mea tena ke oko ki te taimi e oti ei te fakamasinoga.
Te Fono e tau o:
• tausi fakalei a mea kola e ave mo fakapatonu a mau i te Fono ke moa e galo io me masei; mo te
• fakatalia a te feitu e tu kiei a te keisi ke onoono ki te mea tena manafai a te mea tena e tausi ne Pulisimani.
5.3 Ko fakanofoga taua ki Mau
Ko fakanofoga taua ki mau ne:
• Te mau e tau o tautonu ki te mataupu i mua o te Fono;
• Te mau tafasili i te lei e tau o avaka;
• A mau kola ne logo mai te molimau i te sua tino e se talia;
• A fakamatalaga i mafaufauga e tapu mana avaka sei vagana a te tino tena se tino poto.
Te mau e tau o tautonu
E pela mo te fakanofoga masani, ko te mau fua tela i fakamatalaga e taua ki feitu kola e tu ki te tagi e talia.
I keisi ofa tulafono, ko fakamatalaga kola e avaka nete feitu e avake ne ia te keisi ke maua se fakasalaga ki ei io me ko mau kola e tau o se talia nete tino sala io me ko mau kola e tau o fakapatonu nete tino sala ko te mea ke fakasao a ia mai i te agasala.
I keisi i va o tino io me ko tagi i feitu tau te kaiga, ko fakamatalaga kola e taua ki vaega tagi pena.
Te mau tafasili i te lei
Te fakanofoga tenei e tautonu mo tusitusiiga a ko tena uiga:
• te pepa loa tela ne tusi e tau o avaka, kae fakamatala nete tino tela ne tusi ne ia, manafai e mafai;
• kafai te pepa loa tela ne tusi ki ei ko galo io mo ko oti ne fakamasei, te kopi e mafai o avaka e pela me tena loa te toe mau e avanoa.
Mau kola ne logo mai te molimau i te sua tino
A mau kola e fai nete tino tela e seki lavea io mene lagona ne ia te tala tonu loa, tena mau e fakaigoa mese mau ne logo mai tino.
Te ata fakatino o te mau tena e penei, a tino molimau ne fai ki te Fono menea a pati a tena taugasoa ne fai atu kia ia menea ana mea ne lavea i te faiga nete tino sala at e mea tena. Te tino molimau seki lavea aka loa ne ia te tino sala i te faiga o te mea. Ko tena taugasoa ne lavea ne ia, tela ko ia loa e tau o fai tena mau.
A mau kola ne logo mai i te sua tino e masani o se talia ona:
• a tena mau ko te mau a te sua tino tela ne fai atu kia ia, tena mau se ko te mau ona mea ne lavea io mene lagona i te mea ne tupu kae ko te mau a te sua tino tela ne lavea io mene logo i te mea tena;
• te fakamatalaga a te sua tino e seki tauto; mo te
• te sua tino e se mafai o fakafesilisiligina i te Fono.
A fakamatalaga i mafaufauga
A
mafaufauga o te tino molimau e se talia. Te olotou tiute ko te fakamatala o mea
kola ne lavea ne latou, lagona kae ne fai ne latou. E tau fua o fakamatala ne
latou a mea ne lavea, lagona mo te fai kae se ko mea kola e fakatau io me
talitonu latou ki ei.
Te
kesega manafai te tino poto e fai tena mau i te Fono i mea kola e oko ki ei tena
atamai. Te tino poto ko te tino tela ko isi sena atamai ona ko te akoakoga tela
ne fai ne ia, tena atamai i te galuega io me ko tena fanoga o
tauloto.
5.4 Toe
Fakamanatua te Mafaufau
I nisi keisi i feitu tau te ofa tulafono a te Pulisimani e mafai toe onoono ki ana mea kola ne tusitusi i te taimi o te fakalavelave. E penei mo te ata, ne onoono ki tena tusi galue - mene tusi ne ia ki lalo a mea ne fai mai tuamalie o te mea tena ne tupu.
I fenua i tua o Funafuti, te mea tenei se fakalavelave ona ko te tulaga o te galuega o te Pulisimani tela ko ia foki ko te tino e avake ne ia te keisi i feitu tau te ofa agasala. E mafai o fai mese fakalavelave i te tulaga tenei.
I tagi i va o tino, a tino molimau e mafai o fai ke onoono kise pepa tela ne fai ne ia io me ko fakapatonu ne ia kae tela ko oti ne ave ki te sua feitu mai mua.
5.5 Te Mau mai i
Tamaliki
Kafai te tamaliki foliki se tino molimau, io me se tino e tu ki ei te tagi, te Fono e tau o filifili me tau te tamaliki tena o fai tena mau. Te mau tena e mafai o tauto io mese tauto.
Te fakanofoga masani e fai pela me ko te foliki o tausaga o te tamaliki ko te foliki foki o te avanoaga ko te tamaliki ke fai tena mau. So se mau a te tamaliki e tau o fai a ko tena matua e nofo i ana tafa.
Te Fono e tau o filifili ne ia te tulaga o te malamalama fakalei o te tamaliki i tena mau mo te tulaga e tau o talitonu ki ei te Fono (manafai e isi) i tena mau.
5.6 Te Mau a te Avaga
I keisi ofa tulafono, a te
avaga tagata io me ko te fafine:
• E mafai o fai tena fakamatalaga mai i te feitu tela ne aumai ne ia te keisi ki te fono kae e se fai malo;
• E mafai o fai tena fakamatalaga mai i te feitu e tu ki ei te keisi.
5.7 Ko Mau e Fakamasei ki te Tino Molimau
Te tino molimau e se mafai o sili ki ei se fesili, tela kafai e tali ne ia, ko fakaasi ne ia mene isi foki se agasala ne fai ne ia.
E penei mo te ata tenei, a P ko oti ne fakatapu i te inu meainu malosi iloto i te 6 masina i te leva. A tena taugasoa pele loa ko A ne ave ki te Fono mene nofo mo meainu malosi ako P ne fanatu ki te Fono e pela mese tino molimau me ia laua ne inu mo A, i tena fakaasiga tena, a P ko fakaasi foki ne ia mene inu foki ne nofo mo ia i te taimi tena, tela a ia ko taia foki i te agasala tena ne fai ne A.
5.8 Tino
Sala e siliga atu i te Tokotasi
So se mea e faipati nete tino sala ki pulisimani io mese tino aka fakatea tela e mafai o sala iei sua tino tela e ave tasi ki te Fono e se mafai o fakaaoga pela me se mau vagana i ei ne talia nete tino tena e ave tasi koulua ki te Fono.
5.9 Te Fakapatonuga o te Tino Sala
Te fakapatonuga me ko te tino sala loa tenei ne fai ne ia te agasala tena se vaega taua ke fakatalitonugina nete feitu tela e avaka sale ne ia i sala ofa tulafono katoa.
Kafai e se mafai o fakapatonugina te tino sala tena ko te tino sala tena, e tau o fakaseai te agasala a te tino sala tena.
E penei mo te ata tenei, kafai te tino sala e fakase ne ia te mau a te tino molimau me ko ia tela ne lavea ne ia e fia ne ia te agasala, kae ko te feitu tela e avaka ne ia te keisi e seai ne ana fakasakoga ki te tulaga se tonu tena, ko tena uiga te feitu tela e avaka ne ia te keisi ko takavale.
I nisi taimi a te tino sala e se fakase ne ia te matematega o ia kae ne talia ne ia me ko oti ne talia.
Te Fono e tau o fakapatonu ne ia me i te mau a te tino molimau tela ne lavea ne ia te tino sala ko te tino tela ne fai ne ia te agasala e tonu kae fakatuagagina. A te fakatau se ko oti ne fai ne tino molimau kola ne tino fakamaoni kae fai mea tonu.
Sukesuke fakalei a tulaga kiluga i te matematega tena ne fai, kae maise loa ki:
• E pefea te leva ne matea ei ne te tino molimau a te tino sala?
• E pefea te mao?
• E pefea te maina?
• E isi se mea ne mafai o fai ne ia ke tai faigata te lavea, e pela mo mea fakateletele io me ko to tokuke a tino?
• Ko oti ne lavea nete tino molimau a te tino sala muamua? E pefea te uke o taimi?
• Kafai te tino molimau e se iloa ne ia te tino sala, e isi se pogai fakapitoa ne masaua ei ne ia a te tagata io me ko te fafine tena?
5.10 Fakatalitonugina mo te Fakatuagagina
Fakatalitonugina mo te fakatuagagina ise tino molimau se iloga tela e fai ne ia ko tena mau ke fakatalitonugina. A pogai kola e fai ne latou ke talitonu ki te tino molimau:
• ko tena iloa i mea taua o te keisi;
• ko tena fakamaoni – e mata e taumafai, i tau fakatau, o fakamatala a te mea tonu? mo te
• ko tena fakatuagagina – e mafai ne koe o fesili me pefea te lei o tena mafaufau i te manatua ne ia katoa loa o mea kola ne tupu.
Manafai e onoono koe ki fakamatalaga a tino molimau kola e faipati ne latou, sa puke fua olotou mau kola e faipati ne latou kae puke foki olotou ata lavea i te faipatiga ne latou. E fuafua pefea ne koe a uiga lavea o te tino molimau se feitu taua ki te faiga o tau filifiliga me fakatalitonu ne koe tena mau me ko ia se tino molimau tela e fakatuagagina tena mau.
E mafai o talia ne koe se vaega o te mau a te tino molimau kae se talia ne koe nisi vaega.
A te tino molimau e mafai o fakafesiligina ki te tulaga tela ki te se fakatalitonugina o tena mau.
5.11 Mau Pelo
Tino Sala e Pelo
Kafai e fakapatonugina me i te tino sala e pelo, tena ko mafai o fesoasoani ki te fakapatonuga me tau o fakatalitonugina tena mau e pela mese tino molimau. E se ko tena uiga a ia ko taia i te agasala tela ne aumai ei a ia. A te pelo e mafai o avaka i feitu valevale kae se ko tena uiga ko te mea ke se taia i te agasala.
Tino Molimau e Pelo
Manafai e avaka foki me i te tino molimau e pelo, e taua foki te feitu tena ki luga i te fakatalitonugina o tena mau.
6. Muna mo Fuaiupu kola e Fakaaoga i te
Tulafono
A fakamatalaga konei mai
lalo e fakamatala iei a te uiga o nai fakamunaga kola ka mafai o fakaoga ne
koutou
|
Muna mo
Fuaiupu
|
Uiga
|
|
Malologa
toetoe
|
Manafai
te keisi ko taofi ki te sua aso.
|
|
Te
paleni o mau ke siliga malie fua mai te afa
|
Te
tulaga fakapatonu e manakogina i tagi i va o tino mo tagi i kaiga. Te tino tela
e aumai tena tagi e tau o aumai ana mau o fakapatonu ne ia ki te paleni tela e
manakogina ki keisi i va o tino. Ko tena uiga “ko tai pena loa te
tonu”.
|
|
Mai
luga atu i te tulaga faletonu
|
Mea
nei ko te tulaga fakapatonu e manakogina i agasla ofa tulafono. A te feitu
tela e avaka ne ia a te keisi e tau o fakapatonu ne ia avaega takitasi o te
agasala e aunoa mo se faletonu. Ko tena uiga ke seai loa se faletonu e tasi e
toe i se vaega o te agasala tela e fakamaoni ne ia me i te tino sala e taia i te
sala tena.
|
|
Te
tiute o fakapatonu
|
Ko
tena uiga io oi te tiute o fakapatonu te mea tena. I keisi ofa tulafono, te
feitu tela e avaka sale ne ia a keisi e nofo mo ia te tiute o fakapatonu me i te
tino sala e talia ne ia tena sala, aunoa mo te faletonu. I keisi i va o tino,
te tino io te tino tela e avaka tena tagi tela e tau o fakapatonu ne ia ki te
paleni fua tela e siliga atu mai luga io me ko ia loa tena.
|
|
Te
Tagi i va o tino
|
I
tagi i va o tino, te vaega tagi e aumai nese tino tela e tu ki te sua tino, kae
tela e fakamaina ne ia me kaia te sua tino e tau o togi tupe io me ke fai ne ia
se mea.
|
|
Tiati
|
I
agasala ofa tulafono, e tusi i konei te fakamatalaga a Pulisimani tela e tu ki
te tino sala.
|
|
Tamaliki
foliki
|
Te
tino tela e nofo ona tausaga o tena olaga mai lalo i te 14.
|
|
Te
mea se i va o tino
|
Se
faiga io mese mea seki fai tela e fakamafua ne ia te fakakinauga i te va o tino
taki tokotasi io me ko kamupane. E seai se ofa tulafono.
|
|
Tulafono
o ikuga a Fono Maluga
|
Tulafono
ne faite ne Fono mai i olotou ikuga
|
|
Fonotaga
kola e se talia nete sua feitu.
|
I
agasala ofa tulafono, a te fonotaga i mua o te Famasino, tela te feitu e avaka
ne ia te keisi e taumafai o fakapatonu me i te tino sala e talia neia tena
agasala tena ne fai a ko te tino sala e se talia ne ia te
sala.
I agasala i va o tino, a te fonotaga i mua o te Famasino, te tino ne fakatagi e taumafai o fakapatonu tena fakatagi. Te mea tena e fai fua manafai te sua feitu ese talia ne ia te fakatagi. |
|
Feagaiga
|
Se
fakataumaliega i te va o te tokolua io me toko uke atu. E mafai o fai i pati io
me tusi lima ki lalo.
|
|
Agasala
|
Se
faiga tela e fakatapu nete Tulafono a Tuvalu.
|
|
Te
fakanofoga o te tamaliki
|
I
keisi a te kaiga, ko tena uiga se fakatonuga tela e fai ne koe, e fakaasi i ei
me koi e nofo mo te tamaliki.
|
|
Tulafono
o faiga mea faka-Tuvalu
|
Faiga
o tu mo faifaiga faka-Tuvalu kola e tautonu ki te mataupu i ou mua.
|
|
Ikuga
|
Te
faiga masani e fai, i te otiga o te keisi, sea te ikuga, kae nea foki au
pogai.
|
|
Fakasao
kae seai se sala
|
Manafai
e isi se tino tela e talia ne ia tena agasala, ako koe e se manako o tuku ki ei
se fakasalaga.
|
|
Tala
te Avaga
|
Te
fakatonuga tela e mafai o fai ne koe, e fakaasi i ei me i te avaga ko
tala.
|
|
Sala
tupe
|
Te
aofaki tupe tela e fakatonu ne koe te tino sala ke togi ne ia i agasala ofa
tulafono, kae ko te aofaki tenei e se tau o siliga atu i te $100.00 i te agasala
e tasi.
|
|
Tala
ne logo mai i tino
|
Tala
ne aumai i nisi auala, i te masani ne mau i te vaega lua.
|
|
Matematega
|
Te
faiga tonu tela ka fakaasi i ei me i te tino tela i mua o te Fono ko te tino
tonu loa tena ne fai ne ia te agasala.
|
|
Se
manatu fapito
|
Ko
te saoloto mai te manatu fapito i se keisi.
|
|
Fonotaga
koi tuai o fai te Fonotaga lasi
|
I
te masani i keisi o te kaiga, ko te fono muamua tela e fai ei ne koe te
fakatonuga, mo te fakamoemoega ke toe fai ne koe te sua fakatonuga
fakamuli.
|
|
Ko
mea kola e mafai o fai nete Fono
|
Ko
te malosi i lalo o te tulafono o fakalogologo ki te keisi, mo te faiga
ei.
|
|
Ko
faifaiga mo fakasakoga kola e talia i lalo i te Tulafono.
|
Te
fakasakoga me kaia ne fai ei ne koe te agasala tena, tela e talia i lalo i te
tulafono io me koikuga a Fono Maluga.
|
|
Tulafono
Lasi
|
Tulafono
tela ko oti ne faite nete Palamene, tela e iloa mese Tulafono
|
|
Tino
i te Tagi
|
Te
tino tela e to iloto e pela mese tino i te keisi i ou mua
|
|
Tausiga
|
I
keisi a te kaiga, ko tena uiga ko tupe kola e fakatonu ne koe te matua ke togi
ki te tamaliki, io me ko te sua matua.
|
|
Kope
i te taimi koi avaga ei.
|
Mea
nei ko kope a te avaga tagata io me ko te avaga fafine e nofo mo laua, ona ko te
la avagaga, io me kola ne vae ne koe.
|
|
Fiafia
i feitu tau tupe
|
Ko
te fiafia i feitu tau tupe.
|
|
Te
tali ki tena agasala
|
I
keisi ofa tulafono, te tali me talia nete tino io me se talia te tiati. E lua
eiloa a tali: e talia io me se talia.
|
|
Faipatiga
koi tuai o tuku tena sala
|
Te
faipatiga tela e fai mai mua o te fakasalaga, nete tino sala, io me ne tena
Loia, tela e fakaasi ne ia a pogai kola ka mafai ei o mama te
fakasalaga
|
|
Ikuga
lauiloa
|
Ikuga
kola mua o Fono Maluga kola e tau o tautali ki ei a Fono mai lalo.
|
|
Fakasalaga
mua
|
Manafai,
i te taimi mua, a te tino sala ko oti ne maua e se i te fono kae ko oti foki ne
fakasala i tena tiati tena.
|
|
Tulafono
Foliki
|
Tulafono
Foliki kola e fakatalia fua ne Minisita mai i te taliaga a te Kapineta, kae tau
o tautali a tatou ki ei e pela mo tulafono lasi.
|
|
Te
Saolotoga o Toe Tagi
|
I
sose keisi e fai ne koe, kae kafai ko oti tau ikuga ne tuku, tena te saolotoga o
te tino o avaka tena toe tagi ki te Fono tai maluga atu ke toe onoono aka ki
tena keisi.
|
|
Fakasala
|
Te
sala a te tino sala tela e tau o togi io me fai. E fakaiku ne koe te fakasalaga
manafai ko oti ne maua ne koe te tino tena me tau o sala i tena agasala ne fai
io me ko te tino tena ko oti ne talia ne ia tena agasala. I te masani e
fakasala tupe io me pei ki te falepuipui.
|
|
Laisene
Fakapitoa
|
I
keisi tau te kaiga, e isi ne fakatagi ka maua ne koe mo te taliaga ke fai se
avaga.
|
|
Te
tulaga o te fakapatonuga
|
I
keisi ofa agasala, te tulaga o te fakapatonuga i tau o seai se tulaga
faletonu.
I keisi i va o tino, te tulaga o te fakapatonuga ko te mea fua ki siliga atu i te paleni o te 50% i te tonu o tau tagi (ko te mea fua ke tai tonu ilo te ikai) |
|
Tulafono
kola a te Malo
|
Ko
Tulafono kola ne talia nete Palamene.
|
|
Agasala
kola mama
|
Ko
agasala kola malalo, kola e masani o fai sale nete Fono Tulafono a Fenua
.
|
|
Pepa
Kami ki te Fono
|
Te
pepa mai ite Fono e fakailoa ei ki te tino ke fanatu ki te Fono.
|
|
Ke
fakasala
|
Ko
te faifaiga masani tela e fai sale i te fakamauga o te tali a te tino sala mai
tua o tena tali me ko talia ne ia tena agasala io me ko tau ikuga tela ne fai me
ko se te tino sala i tena agasala tela ne fai.
|
|
Te
sega o te tino ne fai ki te sua tino.
|
Te
mea se a te tino ne fai ki te sua tino, kae ko ia loa e se tela te tino tena e
mafai o avaka tena tagi ke togi atu a fakamaseiga tena ne fai.
|
|
Te
Pepa Kami e fakamaina i ei a te tagi.
|
I
keisi i va o tino, ko te auala e fakamaina i ei ki te tino tela e ave ki te Fono
mesea te mea tena.
|
|
Tino
foliki
|
I
keisi ofa tulafono, te tino tela ko 14 ona tausaga o tena olaga, kae mai lalo i
te 17.
|